Sigurno ste puno puta čuli da se spominje indeks razvijenosti županija, gradova i općina. To je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave te isti služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Dakle, taj je podatak najvažniji onima kojima pomoć države zaista treba, a to je gotovo cijela Hrvatska izvan Zagreba.
Obzirom da su dosadašnja iskustva ukazala kako je mnogim područjima učinjena nepravda, Sabor je prošlog tjedna usvojio novi model izračuna indeksa razvijenosti, odnosno metodološkog okvira za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i regionalne samouprave u razvojne skupine.
Indeks razvijenosti sada se računa na osnovi prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnog izvornog prihoda po stanovniku, prosječne stope nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništva, udjela obrazovanog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (VŠS i VSS) te indeksa starenja. Novim modelom izračun indeksa razvijenosti nadograđen je demografskom komponentom indeksa, uvođenjem pokazatelja indeksa starenja i izmjenom stupnja obrazovanosti. Osim toga, otklonjen je problem utjecaja nekih statističkih obilježja, što je u konačnici rezultiralo pravednijim razvrstavanjem općina, gradova i županija u razvojne skupine.
Općine i gradovi su razvrstani u osam skupina – četiri iznadprosječne i četiri ispodprosječne skupine, a županije u četiri skupine – dvije iznadprosječne i dvije ispodprosječne skupine, a status potpomognutih područja imat će sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.
Kontinentalna i jadranska regija među 15 posto najsiromašnijih u EU
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore kontinentalni dio zemlje zaostaje za jadranskom Hrvatskom, a obje te statističke regije (dakle cijela Hrvatska) pale su među 15 posto najsiromašnijih u EU-u. Povećavaju se razlike u razvijenosti između Zagreba i ostale Hrvatske. Zagreb čini trećinu gospodarstva Hrvatske i popravlja prosjek. Od tisuću najvećih tvrtki u državi, polovina je u Zagrebu, a tek svaka peta nalazi se u jadranskom dijelu zemlje. Ako se izuzme Zagreb, stanje na kontinentu puno je gore.
Dok se većina članica EU-a proteklih nekoliko godina vratila na razinu prije krize iz 2008., Hrvatska će prema najnovijoj procjeni Europske komisije tek 2019. godine doći tamo gdje je bila 2008.
Indeks razvijenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji
Prema novoj tablici indeksa razvijenosti Grad Zagreb ima indeks 117,758. Slijedi ga Istarska županija s indeksom 108,97.
Od Sisačko-moslavačke županije koja ima indeks 91,70 nerazvijena je samo Virovitičko-podravska županija s koeficijentom 90,67.
Indeks razvijenosti gradova i općina mnoge će iznenaditi. Među gradovima u Sisačko-moslavačkoj županiji samo Sisak (102,91) i Kutina (102,71) imaju indeks razvijenosti iznad prosjeka Hrvatske. Popovača se drži jako blizu prosjeka (99,9), Petrinja bilježi indeks od 98,69, Novska 98,05, Hrvatska Kostajnica 94,13, a Glina ima najniži indeks, tek 91,17.
Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji bilježe još niže indekse razvijenosti. Sve su ispod državnog prosjeka, a najniži index ima Gvozd, samo 80,59 te se ubraja u I. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. U toj su skupini također Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja te Grad Glina.
