U siječnju 2022. sam ispred udruge GRAK pokrenula inicijativu da se Camino Banovina pridruži mreži putova koji zajedno čine Camino Hrvatska. Dva puta sam sam išla na svoj Camino, u Španjolsku i Portugal, a onda sam u razgovoru s Ivankom Držaj, tadašnjom direktoricom Turističke zajednice grada Petrinje došla na ideju da Camino dovedemo na zelenu Banovinu. Do danas je u našem projektu Camino Banovina napravljeno puno. Kontaktirala sam Bratovštinu sv. Jakova i lako ih nagovorila da Banovinu dodamo u mrežu hrvatskih Camino putova. Napravili smo facebook stranicu Camino Banovina jer želimo širu zajednicu od početka informirati i uključiti u planiranje buduće rute. S lokalnim partnerima planinaram rutu. Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije je prijavila projekt "Camino Banovina" - tematska turistička staza" kojem je upravo danas dodijeljeno početnih 240.000 kuna! Naime, tako je na današnjoj sjednici odlučilo Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice. Radi se o raspodjeli sredstava za projekte regionalnih turističkih zajednica na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu. Za par mjeseci će Camino Banovina postati dio hrvatske i europske mreže Camino ruta koje su nastale tijekom srednjeg vijeka, a vode prema Santiago de Composteli.
KLICA SUŽIVOTA MEĐU EUROPLJANIMA
"Europa je rođena na hodočašću, a kršćanstvo je njezin materinski jezik", napisao je davno Johann Wolfgang von Goethe.
Vjerojatno ste već čuli za Camino, kako ljudi obično zovu Put svetog Jakova, hodočasnički put koji prati srednjovjekovne hodočasničke rute koje povezuju hrvatske crkve i svetišta posvećena svetom Jakovu. Godine 1987., kada je Put svetog Jakova proglasio prvom europskom kulturnom rutom, Vijeće Europe je željelo jačati zajednički europski identitet. Zadatak koji je aktualan i nakon 25 godina. S obzirom na to da nas Put sv. Jakova vraća u povijesne i duhovne izvore Europe, te da razmjena kultura i prijenos znanja na taj način funkcioniraju i danas jednako kao i u prošlosti, Vijeće Europe je Putu sv. Jakova je dalo simbolično priznanje za doprinos ujedinjenju Europe.
Identitet najprije počiva na rođenju u obitelji, narodu, regiji, ali potom i na kulturi koja oblikuje skupinu ljudi kroz njihova intelektualna, emocionalna, vjerska i duhovna iskustva. Prihvaćanje zajedničkih vrijednosti stvara povezanu zajednicu.
U Deklaraciji Vijeća Europe stoji: „Kulturni identitet bio je omogućen postojanjem europskog prostora sa zajedničkom poviješću i mrežom povezujućih ruta koje su mogle nadilaziti udaljenosti, granice i jezike.“
Vijeće Europe stoga je predložilo oživljavanje stoljetne i dijelom već zaboravljene europske mreže Puta sv. Jakova i preporučilo „vlastima i građanima da istražuju, održavaju i obilježavaju Putove sv. Jakova, kako bi se ideje, umjetnost i kultura promicale između regija i europskih naroda, i kako bi se prevladale jezične barijere, kao i u srednjem vijeku.“
Put svetog Jakova može biti u gotovo svakoj europskoj zemlji prema srednjovjekovnoj mudrosti: "od kućnog praga". Preporuča se istraživanje hodočasničkih tragova u vlastitoj domovini, kao što crkve Sv. Jakova, bratovštine, hospicije i gostionice, stari trgovački i vojni putevi i legende. Put je što slikovitiji ako je više udaljen od glavnih prometnica i takav čini dobar odabir rute koja odgovara motivima i očekivanjima suvremenog hodočašća.
Vijeće Europe također se izričito poziva na duhovnu dimenziju zajedničkih iskustava, uvjerenja i vrijednosti kada kaže:
- „Neka vjera koja je pokretala hodočasnike kroz povijest i koja ih je okupljala u istom duhu – mimo svih razlika i nacionalnih interesa – neka nas tjera u ovom trenutku, posebno mlade, da nastavimo hodati ovim Caminom kako bismo izgradili društvo koje se temelji na toleranciji, poštivanju bližnjih, na slobodi i svijesti zajednice."
Gornja slika pokazuje mrežu europskih Camino putova. Najpoznatija Camino ruta je francuski put dugačak 800 kilometara koji vodi od Pirineja prema Santiagu.
CAMINO HRVATSKA U MREŽI CAMINO PUTOVA
Hrvatska ima bogatu povijest vezanu uz Camino, od lokalnih bratovština koje su djelovale još 1203. godine, hodočasničkih ogrtača koji su izrađivani u ovim krajevima, hodočašća u ime drugih – „per anima mea“, do posebnih privilegija dodijeljenih hodočasnicima koji su u srednjem vijeku uspješno pješačili od Hrvatske do Santiaga de Compostele i natrag.
Hrvatska bratovština sv. Jakova započela je ambiciozan projekt rekonstrukcije srednjovjekovnih hodočasničkih putova kroz Hrvatsku koji su vodili hodočasnike u Santiago de Compostela. Ovaj se projekt ne odnosi samo na postavljanje prometnih oznaka i infrastrukture za hodočasnike. Njegova je glavna svrha pomoći hodočasnicima otkriti “Camino iskustvo” – jedinstveno duhovno putovanje, dok istražuju bogatu kulturnu, povijesnu i prirodnu riznicu Hrvatske.
Ruta Camino Hrvatska razvija se u pojedinim fazama i etapama. Svaka etapa predstavlja jedinstveni dio rute. Do sada su označene rute Camino, Krk, Camino Imota i Camino Podravina. Na gornjoj su karti prikazane plavom bojom.Važno je napomenuti da su je hrvatska ruta dio globalnih Camino ruta, pa će kao takva biti zanimljiva svima koji vole prehodati svoja duhovna putovanja. Kao što vidite, u počeku nije bila planirana ruta po Banovini. Dodali smo ju kasnije.
ZAŠTO CAMINO BANOVINA?
U Mošćenici imamo Crkvu svetog Jakova, a one su obično bile smještene na starim hodočasničkim putevima.
U selu Gore kraj Petrinje postoji templarska crkva iz 13. stoljeća, povijesno čudo usred zelene Banovine. Danas je to crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, renovirana par godina prije potresa i ponovo oštećena u potresu. Templari su u to doba štitili hodočasnike. Istraživanja koja je proveo Drago Miletić sa suradnicima pokazala su da su templari od Bele III. 1096. godine u Gorama dobili romaničku crkvu zajedno s posjedom. Templarima nije bilo teško izgraditi neveliku crkvu na Gori, jednom od prvih njihovih sjedišta u ovom dijelu Europe, koje se nalazilo na važnom putu hodočasnika.
Na srednjevjekovnoj utvrdi Klinac grada pronađena je uzidana školjka, simbol hodočasnika. Školjka je ponekad bila i oznaka puta.
Dodajmo tim povijesnim činjenicama bogatu kulturnu baštinu, srdačne ljude, prekrasne zelene brežuljke, vijugave seoske puteve, utabane planinarske staze, nepreglednu kestenovu šumu, brojne rijeke i druge gotovo netaknute prirodne ljepote Banovine.
Još uvijek se pitate zašto Camino Banovina? :-)
CAMINO HRVATSKA, PROJEKT BRATOVŠTINE SVETOG JAKOVA
"Camino Hrvatska" projekt je koji razvija hrvatska Bratovština sv. Jakova. Cilj mu je obnoviti srednjovjekovne hodočasničke rute koje vode iz Hrvatske u Santiago de Compostelu, kao dio europske mreže Camino de Santiago. Projekt je 15.3.2022. u Petrinji predstavio Vedran Pražen, tajnik Bratovštine svetog Jakova, sa suradnicom Lovorkom Korica.
„Camino de Santiago – doslovan prijevod je „Put svetog Jakova“. Radi se o mreži putova koji kroz cijelu Europu vode prema svetištu Svetog Jakova u Santiagu de Composteli, po kanonskom crkvenom pravu trećem najvažnijem svetištu kršćanstva nakon Rima i Jeruzalema. Camino de Santiago pod zaštitom je UNESCO-a i prva kulturna ruta Vijeća Europe. Naša Bratovština službeni je predstavnik Hrvatske u Nadbratovštini svetog Jakova koja djeluje u sklopu svetišta u Santiago de Composteli. Članica smo srednjoeuropske inicijative Camino udruga koja okuplja nekoliko zemalja. Bavimo se u principu promocijom Camino hodočašća, pomaganjem i savjetom hodočasnicima koji žele ići na neku rutu po Europi. Nositelji smo i ovog projekta „Camino Hrvatska“ koji je pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora Republike Hrvatske“, objasnio je Pražen.
Hodočasničke putovnice i školjke, simbol hodočasnika na Putu Sv. Jakova.
ŠKOLJKA KAO SIMBOL HODOČASNIKA
Vjerujem da ćete o Caminu Banovina u godinama koje su ispred nas puno dobroga čuti. Vjerujem da će mnogi krenuti na duhovni put našom prekrasnom Banovinom, hodati 7 ili manje dana i pri tome intenzivno osjetiti slavnu prošlost i sadašnju zelenu ljepotu ovog pograničnog prostora.
Za kraj želim ostaviti citat iz knjige "Hodočašće", prve koju je napisao Paulo Coelho. U knjizi opisuje svoje iskustvo hodočasnika. Ako niste znali, on je postao pisac nakon što je prehodao španjolski Camino, a njegova je knjiga mnoge motivirala da krenu na taj put.
"Kao što muslimanska tradicija zahtijeva od svakoga vjernika, barem jednom u životu, da prijeđe put što ga je Muhamed prevalio od Meke do Medine, tako su u prvom tisućljeću kršćanstva bila poznata tri puta koja su smatrana svetima, a jamčila su blagoslove i oprost od grijeha onome tko prijeđe bilo koji od njih. Prvi put vodio je do groba sv. Petra u Rimu, njegovi su hodočasnici nosili križ kao simbol i nazivali se romari. Drugi put vodio je do Svetoga Kristova Groba u Jeruzalemu, a oni koji su hodočastili na tom putu zvali su se palmari, jer su kao simbol nosili palme kojima su Krista pozdravljali kada je ušao u grad. I naposljetku, postojao je treći put — put koji je vodio do posmrtnih ostataka apostola sv. Jakova, zakopanoga na mjestu Iberskog poluotoka gdje je neki pastir vidio blistavu zvijezdu iznad polja. Legenda pripovijeda da se ondje, odmah nakon Kristove smrti, pojavio sv Jakov, a i sama Djevica Marija, da su prenosili riječ Evanđelja i poticali narod da se preobrati. Mjesto je ostalo poznato kao Compostela — polje zvijezde — i ubrzo je niknuo grad koji će privući putnike iz cijeloga kršćanskog svijeta. Ti putnici koji su prelazili treći sveti put dobili su ime hodočasnici, a kao simbol imali su školjku."
