Dok se mi Hrvati borimo za kurikularnu reformu, a taj proces traje i traje, prolazi nam još jedna baka s kolačima. Naime, školstvo u razvijenim zemljama zadnjih godina vrtoglavo juri naprijed. Tehnologija je sa sobom u škole i fakultete donijela simpatične uređaje, aplikacije i neočekivano intenzivne on-line interakcije. U SAD-u, a sada i u Europi, studiranje putem interneta postaje iznimno popularno. Ugledna sveučilišta (MIT, Stanford, Harvard, Oxford ...) daju sve svoje materijale online, snimaju predavanja, stvaraju video lekcije i nude stalnu on-line podršku studentima. Iz svoje fotelje možete naučiti što god želite, slušati predavanja poznatih svjetskih profesora i to upisati kasnije u svoj životopis.
U Hrvatskoj se mali broj ljudi odlučuju na takav oblik školovanja. Još uvijek razmišljamo uglavnom o tradicionalnom pristupu učenju. Međutim, i to se brzo mijenja. Algebra već sada provodi verificirano online obrazovanje za zvanja koja vezana uz digitalne tehnologije (programer, web-dizajner, 3D dizajner, specijalista za internetski marketing).
Ugledna svjetska sveučilišta dostupna iz fotelje
Prije 4-5 godina ugledna američka i kanadska sveučilista pokrenula su veliki val online studiranja. Prvi revolucionaran korak napravilo je 2011. sveučilište Stanford na svojoj platformi www.udacity.com. Online studiranje danas nude i brojna druga ugledna sveučilišta, što nam daje priliku da slušamo i gledamo predavanja najvećih stručnjaka i najboljih svjetskih profesora iz bilo kojeg umjetničkog i društveno-znanstvenog područja.U početku su to bili otvoreni i uglavnom besplatni oblici masovnog obrazovanja za ljude žedne znanja. Tako su nastali prvi MOOC-ovi (eng. Massive Open Online Courses), odnosno masovni besplatni online tečajevi. Kao što rekoh, ima ih besplatnih ali uglavnom nude edukacije po komercijalnim ali prihvatljivim cijenama. Takav je model omogućio da predavanja sluša/gleda znatno više polaznika nego što je to bilo moguće u klasičnim sveučilišnim učionicama.
Novi je koncept besplatnog visokokvalitetnog e-obrazovanja postao dostupan doslovno svima koji imaju računalo, tablet ili pametni telefon i internetski priključak. MOOC platforme svima nude priliku da prate, vježbaju i usvajaju znanja s najboljih sveučilišta. Zbog toga što je MOOC neusporedivo jeftiniji od tradicionalnih obrazovnih ustanova, mnogi u njima vide vrata u svijet obrazovanja za stanovnike siromašnih zemalja. To je važno za buduće svjetsko tržište rada, posebno kada se uzme u obzir da sveučilišna diploma postaje novi minimalni standard obrazovanja, kao što je nekada bila srednjoškolska.
Koliko se zbilja nauči kada studiraš online?
Umjesto da 4-5 godina idete na studij sada imate priliku steći diplomu na online, na sveučilištu koje odaberete. Kolegije slušate online, na engleskom su jeziku i da bi ih savladali morate puno raditi doma. Online kolegije vode isti profesori koji te kolegije predaju na fakultetima, u učionici među „pravim“ studentima. Ako vi kao online student zadovoljite uvjete za polaganje kolegija kroz zadaće, eseje, kvizove i slično, dobit ćete potvrdu da ste položili taj kolegij. Dakle, učenje je i dalje IN :-)
Zgodno je što te kolegije onda možete dodati u svoj životopis ili LinkedIN profil. Poslodavci to vole vidjeti jer pokazujete želju za stalnim učenjem i pračenjem trendova. Neki su kolegiji besplatni ali tada se obično radi o video zapisima s predavanja uglednih profesora. Bolje kolegije trebate platiti po nekoliko stotina dolara i obično traju 5-6 tjedana. U konačnici možete odabrati jednu cjelinu, položiti sve kolegije iz te cjeline i steći diplomu koju želite.
Za većinu ljudi pitanje "je li online učenje bolje od dosadašnjeg načina učenja?" vjerojatno zvuči retorički jer vjeruju da je pravi učitelj u stvarnom razredu uvijek uvijek bolja opcija od učenja kroz monitor. No mnogi ugledni profesori tvrde drugačije.
Barbara Oakley, profesor inženjerstva na Sveučilištu Oakland, nedavno je opisala razne jake pedagoške prednosti koje se mogu primijeniti u online okruženju za učenje koje je teško ili nemoguće primijeniti u realnom životu i konvencionalnoj školi ili fakultetu. Oakley tvrdi da je pažnja online studenata jako povećana iz pomoć vizualnih trikova. Profesor postaje dio materijala koji se uči kroz zanimljiv interaktivni audio-vizualni doživljaj.
Jedan od trikova koji su koristili mnogi velikani u znanosti je vizualizacija problema, tj. predočiti i doslovno sebe ugraditi u ono što pokušavaju razumjeti. Slavni Albert Einstein je na sebi pratio razumijevanje širenja snopa svjetlosti pa je smislio teoriju relativnosti. Barbara McClintock, američka genetičarka i dobitnica Nobelove nagrade je istraživala kromosome kukuruza i njihovo ponašanje tijekom diobe stanica. Tijekom tih istraživanja razvila je tehnike vizualizacije kromosoma i mikroskopskim analizama demonstrirala mnoge genetičke ideje, kao što su skačući geni" (jumping genes).
Studenti uz pomoć online alata mogu razviti istu vrstu intuicije kao spomenuti nobelovci dovođenjem pokretnih objekata u video prezentaciju, na način koji je gotovo nemoguće postići u učionici. Kroz video se može pažnja studenata skoncentrirati samo na bitne stvari i potpuno isključiti utjecaj okoline, koji uvijek odvlači pozornost. No, prednosti online učenje nisu ograničeni samo na hvatanje pozornosti studenata.
Očita i jako važna prednost on-line učenja je u tome što učenici mogu pauzirati, premotavati, usporiti ili ubrzati svoje virtualne učitelje i alate, što može biti osobito korisno kada se radi o tehnički zahtjevnim temama kao što su matematika i inženjering.
Još jedna ključna prednost on-line učenja je uočio profesor Oakley je mogućnost ugrađivanja kviz pitanja u edukativne video lekcije, tako da studenti stalno prate svoj napredak. To se pokazalo učinkovitim načinom za poboljšanje učenja i zadržavanja informacija. Naravno, nije svako e-učenje interakcija, ali kada se online lekcije i koegiji dobro naprave, bolji su od tradicionalne "reci-i-napiši" nastave.
Nakon svake nastavne jedinice možete provjeriti svoje znanje kroz jednostavne testove, dok nejasnoće možete razbistriti na specijaliziranim forumima. Takva je rasprava daleko kvalitetnija od one koju imamo u učionici. Ukratko, desila se revolucija u obrazovanju, a sve je to bilo nezamislivo prije jednog desetljeća.
Može i besplatno!
Na platformi Coursera možete naći brojne besplatne tečajeve na kojima možete učiti engeski ili naučiti kako se prave aplikacije za mobitele, infografike, stripovi itd... Trenutno su partneri s više od 60 internacionalnih univerziteta i nude stotine online tečajeva.
EdX je neprofitni poduhvat Harvarda i Stanforda koji se kasnije proširio na desetak najboljih sveučilišta kao što su UC-Berkeley, Rice i Georgetown. Nude tečajeve kroz koje možete naučiti kako postati poduzetnik, upravljanje projektima i još puno zanimljivih tema.
Alison (Advanced Learning Interaktivni sustavi Online) je jedan od vodećih svjetskih besplatnih online resursa za vještine potrebne na radnom mjestu. Razvoj ljudskih potencijala, poduzetništvo, upravljanje projektima, novinarstvo, odnosi s javnošću, programiranje...
Sada kada možete pokupiti znanje sa svjetskih top-sveučilišta, na vama je da odlučite želite li iskoristiti tu priliku. Ja jesam. Učim cijeli život, a sada prvi put studiram iz fotelje :-)
