hr HR en EN de DE

atelje logo 300 bijeli

  • Portal Grakni.HR traži suradnike koji imaju što napisati

    Portal Grakni.HR traži suradnike koji imaju što napisati

    Udruga GRAK traži suradnike i suradnice, građane koji trebaju medijsku platformu za izražavanje kreativnog potencijala i zagovaranje svojih ideja i stavova. Uloga građana nije samo u konzumiranju medija, već da budu ravnopravni sudionici u stvaranju društveno korisnih medijskih sadržaja. Read More
  • Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

    Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

    Pravo na pristup informacijama jedno je od temeljnih ljudskih prava, doprinosi sprječavanju zloporabe i korupcije te predstavlja izazov za stvaranje odgovornije javne uprave. Dostupnost informacijama rezultira povećanjem povjerenja građana u nositelje vlasti i boljem vrednovanju rada javne uprave. Read More
  • Ruralnim razvojem do poželjnog života na selu

    Ruralnim razvojem do poželjnog života na selu

    Naročito zadnjih godina, pojam „ruralni razvoj“ postao je neizbježan u svim razvojnim programima i raznim strategijama, u službenimn i neslužbenim debatama raznih stručnjaka i nestručnjaka, pa i uz ispijanje kave subotom ujutro na nekoj šetnici ili špici. Read More
  • 1
  • 2
  • 3

Izazov i prilika za razvoj: Upravljanje udrugom u vrijeme korona virusa

Upravo proživljavamo ono što nikada do sada nismo: COVID-19 nastavlja širiti i utjecati…

OTVORENI KERAMIČKI ATELJE, projekt rođen u petrinjskom blatu

Prije nego vam predstavimo naš novi projekt „Otvoreni keramički atelje“ koji se…

Globalno izvješće o tehnologijama nevladinih organizacija

Osam od deset neprofitnih organizacija širom svijeta ima web stranicu, jedan je od…

Granny Au Pair – baka na službenom putu. Sada ili nikada!

Na Youtube videu sam slučajno vidjela reportažu o Njemici koja je prije 10-tak godina…

Kombinacija volontiranja i putovanja o kojem ste sanjali

Volontiranje u inozemstvu velik je životni izazov u bilo kojoj dobi. U bilo kojoj dobi, u…

Sudioničko upravljanje u kulturi

Vrlo mali broj ljudi unutar javnog sektora donosi odluke o umjetnosti i kulturi, mada su…

Četvrtina stanovnika u gradu bile su izbjeglice. Sada svima nedostaju.

23 Kol 2016

U jesen 2014. Njemačka je radi velikog broja izbjeglica bila u izvanrednom stanju koje su zvali „Krisenmodus“, krizni mod. Izbjeglice koje su stizale u jugozapadnu pokrajinu Baden-Württemberg smještale su se u dva velika prihvatna centra, Karlsruhe i Meßstetten. Ovdje ćemo govoriti o izbjegličkom centru Meßstettenu, u maloj zajednici od 11 tisuća stanovnika u koju je odjednom došlo 4 tisuće izbjeglica. Kako je bilo živjeti u takvoj zajednici tada i što se dešava kada izbjeglice odlaze?

Izbjeglice mu redu za ručak

Unutar zidova nekadašnje vojarne od studenog 2014. u gradić Meßstetten najednom su počele stizati izbjeglice, ratne izbjeglice iz Sirije i Irana. Lokalna vojarna ima kapacitet za 1000 ljudi ali u jeku izbjegličke krize tu je bilo smješteno skoro 4000 osoba. Četiri puta više od očekivanog.

Veliki broj izbjeglica u malom gradu

Ovaj centar ima sve što potrebno za kratki boravak izbjeglica. Imaju spavaonice, kantinu, sanitarne čvorove, ostavu, vrtić, ostavu... Osigurana su i mjesta za druženje. Unutra je Internet caffe, vani je veliki otvoreni prostor s igralištem za djecu i puno klupa na kojima izbjeglice mogu odmarati. Za izbjeglice je brinulo oko 400 zaposlenika i puno volontera. Nakon registracije tu su provodili 6-8 tjedana, nakon čega su poslani u druga mjesta, urbane i ruralne zajednice koje su ih mogle ponuditi trajniji boravak. Trebalo je raditi brzo, u Meßstetten su već stizale druge izbjeglice.

U Baden-Württemberg je u studenom 2015. stiglo skoro 40 tisuća izbjeglica. U svibnju ove godine, tek nešto manje od 3 tisuće.

Gradić Meßstetten izgledao je drugačije kada je u njemu živjelo 3-4 tisuće izbjeglica. Novi su ljudi hodali gradskim ulicama, govorili su nepoznatim jezicima, išli su u kupovinu, red na kasama bio je sve veći, obitelji su sjedile na travnjacima... Sve je bilo drugačije.

Radi naglog dolaska velikog broja ljudi, u gradu su se počeli nemiri. Nekima nije pravo što izbjeglice dolaze. Posebno je bilo teško održati red unutar izbjegličkog centra. Bilo je problema s kosovskim Albancima, uglavnom radi sitnih krađa, bilo je i tučnjave među Sirijcima kada zaštitar nije dozvolio trudnici iz Sirije da iz kantine uzme sendvič i odnese ga u spavaonicu.

U zajednici je bilo je onih koji bili nezadovoljni promjenama i glasno negodovali radi pristiglih izbjeglica. Ipak, većina građana je bila spremna pomoći pristiglim izbjeglicama.

Život zajednice vraća se u normalu. Ali sada izbjeglice svima nedostaju.

Izbjeglički centar ovih dana izgleda prazan Nekada je ovdje bila gužva

Nakon zatvaranja Balkanske rute smanjuje se broj izbjeglica koje pristižu u Njemačku. Izbjeglička kriza jenjava pa je u prihvatnom centru samo 280 ljudi za koje se brine 100-injak zaposlenika. Zauzete su samo 3 od 11 zgrada. Na travnjaku se pod vrućim suncem u kolovozu odmara samo 30-tak ljudi. Izbjeglice su najednom počele svima nedostajati. U izbjegličkom centru je radilo puno lokalnih ljudi koji su sada ostali bez posla. Lokalni je pekar dnevno pripremao 10.000 peciva za izbjeglice, radi čega je kupio ogromni pekarski stroj, koji mu više nije potreban. Sve su trgovine u gradu imale veliki promet jer su izbjeglice svoj mjesečni džeparac uglavnom trošile tu, u lokalnim trgovinama.

Kada plovi u najvećoj brzini, veliki se teretni brod ne možeš lako zaustaviti. Zato se i dolazak izbjeglica u Meßstetten polako smanjuje. Kako stvari stoje, ovaj je izbjeglički centar ponovo zatvoriti vrata. Vojarna će opet biti prazna. Izbjeglica svima nedostaju.

Izbjeglice su snažno utjecale na gospodarstvo. Zaposleni su lokalni ljudi, trgovci su imali veliki promet, mali su poduzetnici obavljali brojne usluge, pekar je ostvario neočekivan profit...Izbjeglice su snažno utjecale na gospodarstvo. Zaposleni su lokalni ljudi, trgovci su imali veliki promet, mali su poduzetnici obavljali brojne usluge, pekar je ostvario neočekivan profit...

Kompletna skrb izbjeglica u prihvatnom centru u Meßstettenu 2015. godine koštala je skoro 25 milijuna eura. Gornji grafikon pokazuje kako su potrošeni ti novci i tko je profitirao. Izbjeglice su dobile 3 milijuna, oko 9 milijuna su koštali zaposlenici, skoro 8 milijuna razne usluge i više od 4 milijuna je tišlo na ostale troškove. Slika je objavljena u njemačkom tabloidu Bild.


Grakni.HR koristi kolačiće kako bi vam osigurali bolju funkcionalnost stranica.
Odaberite gumb za više informacija ili „Prihvaćam“ za nastavak pregleda i korištenja stranica.