hr HR en EN de DE

atelje logo 300 bijeli

  • Portal Grakni.HR traži suradnike koji imaju što napisati

    Portal Grakni.HR traži suradnike koji imaju što napisati

    Udruga GRAK traži suradnike i suradnice, građane koji trebaju medijsku platformu za izražavanje kreativnog potencijala i zagovaranje svojih ideja i stavova. Uloga građana nije samo u konzumiranju medija, već da budu ravnopravni sudionici u stvaranju društveno korisnih medijskih sadržaja. Read More
  • Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

    Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

    Pravo na pristup informacijama jedno je od temeljnih ljudskih prava, doprinosi sprječavanju zloporabe i korupcije te predstavlja izazov za stvaranje odgovornije javne uprave. Dostupnost informacijama rezultira povećanjem povjerenja građana u nositelje vlasti i boljem vrednovanju rada javne uprave. Read More
  • Ruralnim razvojem do poželjnog života na selu

    Ruralnim razvojem do poželjnog života na selu

    Naročito zadnjih godina, pojam „ruralni razvoj“ postao je neizbježan u svim razvojnim programima i raznim strategijama, u službenimn i neslužbenim debatama raznih stručnjaka i nestručnjaka, pa i uz ispijanje kave subotom ujutro na nekoj šetnici ili špici. Read More
  • 1
  • 2
  • 3

Izazov i prilika za razvoj: Upravljanje udrugom u vrijeme korona virusa

Upravo proživljavamo ono što nikada do sada nismo: COVID-19 nastavlja širiti i utjecati…

OTVORENI KERAMIČKI ATELJE, projekt rođen u petrinjskom blatu

Prije nego vam predstavimo naš novi projekt „Otvoreni keramički atelje“ koji se…

Globalno izvješće o tehnologijama nevladinih organizacija

Osam od deset neprofitnih organizacija širom svijeta ima web stranicu, jedan je od…

Granny Au Pair – baka na službenom putu. Sada ili nikada!

Na Youtube videu sam slučajno vidjela reportažu o Njemici koja je prije 10-tak godina…

Kombinacija volontiranja i putovanja o kojem ste sanjali

Volontiranje u inozemstvu velik je životni izazov u bilo kojoj dobi. U bilo kojoj dobi, u…

Sudioničko upravljanje u kulturi

Vrlo mali broj ljudi unutar javnog sektora donosi odluke o umjetnosti i kulturi, mada su…

Selektivna empatija prema žrtvama

17 Stu 2015

Dvojica bombaša samoubojica ubili su 43 ljudi i ranili više od 200 u južnom dijelu Bejruta, u kojem uglavnom žive šiiti. Islamska država preuzela je odgovornost za taj bombaški napad koji se desio samo dan prije terorističkih napada na Pariz, a Libanon je porglasio dan žalosti. Svjedoci smo izražene empatije prema žrtvama terora u Parizu. S druge strane, gotovo nitko ne spominje žrtve u Bejrutu.

Empatija se najčešće tumači kao "sposobnost da se stavimo u tuđe cipele", osnosno da zbilja razumijemo neko živo biće i emocionalno se poistovjetimo s njime.

U srpnju prošle godine, više od stotinu Egipćana poginulo je u napadima ISIS-a. Prošlog mjeseca stotine ih je poginulo bombaškom napadu u Ankari. Onda se desio Beirut, a potom i Pariz.

Predsjednik Obama je nakon napada u Parizu rekao: "Ovo je napad na cijelo čovječanstvo i univerzalne vrijednosti koje dijelimo." Obama nije dao nikakvu službenu izjavu kao odgovor na napad u Beirutu.

UN pozvao na empatiju prema izbjeglicama

Nakon smrtonosnih napada u Parizu, mnogi Europljani žele da se zaustavi priliv migranata, a nekoliko američkih država zatvara vrata izbjeglicama iz Sirije. Imamo li još empatije za stotine tisuća izbjeglica koje je ratna mašina natjerala u Europu?

"Reakcija na val izbjeglica, s kojim smo suočeni, trebali bi biti suosjećanje i empatija. To su ljudi koji bježe od razaranja ISIL-a, kakvo smo vidjeli u Parizu", rekao je novinarima Stephane Dujarric, glasnogovornik Ujedinjenih naroda.

Selektivna empatija

Ilustracija oslikava tragične događaje u Parizu, te nadu u mirPreko svoje profilne slike na Facebooku mnogi imaju moji prijatelji zastavu Francuske. Na taj se način slikovito solidariziraju s tragedijom u Parizu, što je dobro i iskreno. Nisam uočila osobu koja je preko svoje profilne slike stavila zastavu Palestine, Iraka, Libije, Afganistana ili Sirije, zemalja u kojima su na sličan način ubijeni milijuni ljudi.

Jedna je moja Facebook prijateljica u svom komentaru napisala: „Moja je profilna slika mala kada bi htjela staviti sliku svih zemalja gdje su stradale nevine žrtve, jer žrtva je žrtva, bez obzira na naciju i boju kože“.

Očito je da su u našim razmišljanjima nečiji životi vrjedniji ili važniji od života nekih drugih. No, po čemu ih selektiramo, tko prolazi kroz naše unutarnje filtre empatije i po kojim kriterijima? Imamo li empatiju samo za ljude bijele rase, za kršćane, Europljane ili možda kroz svoj osobni filter propuštamo samo one žrtve o kojima pišu svi mediji, prema kojima drugi ljudi pokažu solidarnost?

Profilnu je sliku promijenio i Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka

Stručnjaci kažu da je normalno da svatko od nas najlakše razumije i suosjeća se ljudima nalik sebi. Osobe s invaliditetom najbolje razumiju poteškoće drugih osoba s invaliditetom i lako se poistovjete s njihovim problemima. Slično je s pripadnicima istih kulturnih, spolnih, starosnih ili socijalno-ekonomskih skupina.

Međutim, kada se radi o razumjevanju ljudi koje smatramo drugačijim od nas, tu većina ljudi ima poteškoće. Posebno je teško pronaći u sebi empatiju za ljude o čijoj patnji ne pišu mediji. Naravno, većina ljudi osuđuje svaki masakar nad nevinim žrtvama, ali takve informacije (ako ih upoće imamo!) u sebi selektiramo pa u skladu s time pokazujemo ili ne pokazujemo empatiju.

Žrtve i nesretne ljude ne treba dijeliti na 'naše' i 'njihove'. Naposljetku, svi smo mi žrtve prljave politike i luđaka koji ulijevaju strah u našu svakodnevicu sve dok nam ne oduzmu pravo na slobodu, odlazak na kavu s prijateljima, na utakmicu ili koncert.

 

 


Grakni.HR koristi kolačiće kako bi vam osigurali bolju funkcionalnost stranica.
Odaberite gumb za više informacija ili „Prihvaćam“ za nastavak pregleda i korištenja stranica.