atelje logo 300 bijeli

  • 1

Alternativna strana FLIK-a: VeGe doručak

Festivalska scena sve češće uključuje vegansku prehranu. Razlog je jednostavan: sve je…

Alternativna strana FLIK-a: Joga za dobro jutro

Kažu da je najbolje dan započeti s jogom. Tako ćete tijelo napuniti kisikom,…

ISLAND – zemlja uređenog „trećeg sektora“

Kada su me drage suradnice i kolegice Ana Opačić sa Studija socijalnog rada Pravnog…

FLIK je narastao: Alternativna strana FLIK-a

Raduje nas što i ove godine sa istim suradnicima organiziramo FLIK - Festival lončarstva…

Prijavi se i postani FLIK volonter

Ako želiš volontirati na FLIKu- Festivalu lončarstva i keramike u Petrinji koji će se…

CAMINO BANOVINA 4. dan: Glina – Topusko (19 km)

Zadnji dan rute Camino Banovina započinje u Glini. Ovdje je vojni kadet Josip Runjanin…

CAMINO BANOVINA 3. dan: Prnjavor Čuntićki - Glina (20 km)

Kada one koji su prehodali Camino Banovina pitate koji im je dio rute najljepši, dobit…

CAMINO BANOVINA 2. dan: Petrinja - Prnjavor Čuntićki (19 km)

Drugi dan Camino Banovine pravi je Camino dan. To znači, očekuje vas izazov, 20-tak…

CAMINO BANOVINA 1. dan: Sisak-Petrinja 16 km

Na samo sat vremena vožnje od Zagreba nalazi se Sisak, jedno od najstarijih naselja…

Mudrom kupovinom do podrške: Svaka kuna (jaje) se računa!

02 Stu 2016

Zadnjih dana digla se medijska prašina oko starih i zaraženih uvoznih jaja u trgovačkim centrima. Ne obazirem se previše na te napise, jer sam već odavno preboljela žalost zbog nedostatka domaćih proizvoda na policama dućana, žalost zbog kolapsa poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji, žalost zbog sela koja su svaki dan sve praznija i zapuštenija. Ta žalost još samo tinja negdje u pozadini moje svijesti. No, tematika me nagnala na razmišljanje o funkcioniranju našeg tržišta.

U svim selima postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji.

Poljoprivredna politika samostalne Republike Hrvatske „dobro“ je pripremila tu granu gospodarstva za ulazak u Europsku uniju – prije pridruženja Europskoj uniji hrvatska proizvodnja bila je samodostatna u svega pet (PET!!) poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: jaja, piletina, kukuruz, pšenica i vino. U međuvremenu izgubili smo i korak u proizvodnji jaja, pa ih po nekim procjenama hrvatski proizvođači trenutno proizvode na razini 85% nacionalnih potreba, s tendencijom daljnjeg pada.

Korak po korak, jaje po jaje

Prema nekim kalkulacijama, proizvođačka vrijednost jajeta našeg proizvođača jaja je oko 0,70 kn/jajetu, u što su uračunati svi troškovi (doduše, svedeni na minimum i uz pretpostavku plasmana na lokalno tržište). Jaja se u trgovačkim centrima prodaju po raznim cijenama, ali u prosjeku je cijena jajeta 1,50 kn. Znači, u onih 0,80 kn razlike je zarada proizvođača i zarada trgovačkog centra, od čega pretpostavljam da je veći udio u korist trgovačkih centara.

Zbog čega ne bismo svi priskočili u pomoć ovoj grani poljoprivredne proizvodnje? Ne znate kako? Evo primjera: U svim naseljima gdje se koke smiju držati, postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji. Znam nekoliko takvih domaćinstava i znam da rado prodaju svoja domaća jaja koja su im višak. Cijena po kojoj prodaju domaća jaja je 1,00 kn. Dakle, jasno je da su tu svi zadovoljni: proizvođači, jer plasiraju svoje viškove i ostvare dodatnu dobit, a i konzumenti, jer jedu svježa DOMAĆA jaja, koja je razlikuju od onih koje kupujemo u centrima kao nebo i zemlja. Ovo se čini kao mala gesta, koja ne može nešto značajno promijeniti, ali vjerujte, kako promjene na lošije idu korak po korak, tako i promjene na bolje ne mogu pokazati svoj učinak preko noći, ali dugoročno će se sasvim sigurno pokazati napredak. Jer, kada netko odjednom ima stalan i siguran prihod od onoga čime se i inače bavi, sigurno će vrlo brzo početi razmišljati: ako od 10 koka mjesečno zaradim xy kuna, onda ću od 15 koka zaraditi xyz kuna... I tako to krene.

Direktan kontakt proizvođača i kupca je najbolje rješenje za održavanje malih gospodarstava, a opstanak malih gospodarstava je preduvjet za opstanak ruralnog prostora, za održavanje tradicije bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, za zadržavanje znanja koja su od iznimnog značaja za opstanak ne samo naše male sredine, nego cijele ljudske vrste, a ujedno i garancija da svoju obitelj hranimo zdravom, domaćom hranom.


Grakni.HR koristi kolačiće kako bi vam osigurali bolju funkcionalnost stranica. Odaberite gumb za više informacija ili „Prihvaćam“ za nastavak pregleda i korištenja stranica.