54plus web 300a

  • 1

Dobili smo novi prostor za Otvoreni keramički atelje Petrinja

Vjerujemo da će ova vijest obradovati članove ateljea i sve ljubitelje lončarstva i…

FLIK 2022 - održali smo drugi Festival lončarstva i keramike

I ovog puta FLIK je organiziran udruženim snagama obiteljskog lončarskog obrta Valentina…

Petrinjski festival lončarstva i keramike traži volontere

Ako želiš volontirati na FLIKu- Festivalu lončarstva i keramike u Petrinji koji će se…

Dođite na FLIK, Festival lončarstva i keramike u Petrinji

Kao jedan od suorganizatora, udruga GRAK vas poziva da 30. i 31. srpnja 2022. dođite na…

Camino Banovina uskoro ulazi u mrežu europskih Camino putova

U siječnju 2022. sam ispred udruge GRAK pokrenula inicijativu da se Camino Banovina…

Bez Granica: Žene ženama, razgovori uz keramiku, čaj i staklo

Živi Atelje DK (Zagreb) i Udruga GRAK (Petrinja) organiziraju pop-up izložbu ručno rađene…

SISAK: Skupna izložba Keramika 54+ u izlogu Obrtničke komore SMŽ

Veseli nas što vam u Sisku možemo pokazati radove korisnika projekta "Keramika 54+".…

Završna radio emisija projekta "Keramika 54+" na Petrinjskom radiju

U polusatnoj radio emisiji koja je 22. travnja 2022 emitirana na Petrinjskom radiju gost…

Online izložba radova nastalih u projektu Keramika 54+

Kao završnu aktivnost projekta, zajednici želimo pokazati radove korisnika. Autori ove…

Mudrom kupovinom do podrške: Svaka kuna (jaje) se računa!

02 Stu 2016

Zadnjih dana digla se medijska prašina oko starih i zaraženih uvoznih jaja u trgovačkim centrima. Ne obazirem se previše na te napise, jer sam već odavno preboljela žalost zbog nedostatka domaćih proizvoda na policama dućana, žalost zbog kolapsa poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji, žalost zbog sela koja su svaki dan sve praznija i zapuštenija. Ta žalost još samo tinja negdje u pozadini moje svijesti. No, tematika me nagnala na razmišljanje o funkcioniranju našeg tržišta.

U svim selima postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji.

Poljoprivredna politika samostalne Republike Hrvatske „dobro“ je pripremila tu granu gospodarstva za ulazak u Europsku uniju – prije pridruženja Europskoj uniji hrvatska proizvodnja bila je samodostatna u svega pet (PET!!) poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: jaja, piletina, kukuruz, pšenica i vino. U međuvremenu izgubili smo i korak u proizvodnji jaja, pa ih po nekim procjenama hrvatski proizvođači trenutno proizvode na razini 85% nacionalnih potreba, s tendencijom daljnjeg pada.

Korak po korak, jaje po jaje

Prema nekim kalkulacijama, proizvođačka vrijednost jajeta našeg proizvođača jaja je oko 0,70 kn/jajetu, u što su uračunati svi troškovi (doduše, svedeni na minimum i uz pretpostavku plasmana na lokalno tržište). Jaja se u trgovačkim centrima prodaju po raznim cijenama, ali u prosjeku je cijena jajeta 1,50 kn. Znači, u onih 0,80 kn razlike je zarada proizvođača i zarada trgovačkog centra, od čega pretpostavljam da je veći udio u korist trgovačkih centara.

Zbog čega ne bismo svi priskočili u pomoć ovoj grani poljoprivredne proizvodnje? Ne znate kako? Evo primjera: U svim naseljima gdje se koke smiju držati, postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji. Znam nekoliko takvih domaćinstava i znam da rado prodaju svoja domaća jaja koja su im višak. Cijena po kojoj prodaju domaća jaja je 1,00 kn. Dakle, jasno je da su tu svi zadovoljni: proizvođači, jer plasiraju svoje viškove i ostvare dodatnu dobit, a i konzumenti, jer jedu svježa DOMAĆA jaja, koja je razlikuju od onih koje kupujemo u centrima kao nebo i zemlja. Ovo se čini kao mala gesta, koja ne može nešto značajno promijeniti, ali vjerujte, kako promjene na lošije idu korak po korak, tako i promjene na bolje ne mogu pokazati svoj učinak preko noći, ali dugoročno će se sasvim sigurno pokazati napredak. Jer, kada netko odjednom ima stalan i siguran prihod od onoga čime se i inače bavi, sigurno će vrlo brzo početi razmišljati: ako od 10 koka mjesečno zaradim xy kuna, onda ću od 15 koka zaraditi xyz kuna... I tako to krene.

Direktan kontakt proizvođača i kupca je najbolje rješenje za održavanje malih gospodarstava, a opstanak malih gospodarstava je preduvjet za opstanak ruralnog prostora, za održavanje tradicije bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, za zadržavanje znanja koja su od iznimnog značaja za opstanak ne samo naše male sredine, nego cijele ljudske vrste, a ujedno i garancija da svoju obitelj hranimo zdravom, domaćom hranom.


Grakni.HR koristi kolačiće kako bi vam osigurali bolju funkcionalnost stranica. Odaberite gumb za više informacija ili „Prihvaćam“ za nastavak pregleda i korištenja stranica.