hr HR en EN de DE

atelje logo 300 bijeli

svi grbovi bijeli 300

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

  • Vodič: Od registracije do rada udruge (2.dio - pravi posao tek počinje!)

    Nakon uvoda u kojem smo vam pokušali pomoći da odlučite želite li uopće osnovati udrugu, u prvom dijelu ovog vodiča pisali smo o tome što trebate znati korak po korak, kako bi započeo postupak registracije udruge. Ako mislite da ste ishodovanjem Rješenja o Read More
  • Portal Grakni.HR traži suradnike koji imaju što napisati

    Portal Grakni.HR traži suradnike koji imaju što napisati

    Udruga GRAK traži suradnike i suradnice, građane koji trebaju medijsku platformu za izražavanje kreativnog potencijala i zagovaranje svojih ideja i stavova. Uloga građana nije samo u konzumiranju medija, već da budu ravnopravni sudionici u stvaranju društveno korisnih medijskih sadržaja. Read More
  • Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

    Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

    Pravo na pristup informacijama jedno je od temeljnih ljudskih prava, doprinosi sprječavanju zloporabe i korupcije te predstavlja izazov za stvaranje odgovornije javne uprave. Dostupnost informacijama rezultira povećanjem povjerenja građana u nositelje vlasti i boljem vrednovanju rada javne uprave. Read More
  • 1
  • 2
  • 3

Volonteri su nam dali nadu spašavajući Petrinju, Sisak, Glinu...

Stanovnici Petrinje, Siska, Gline i brojnih okolnih mjesta vjerojatno nikada neće…

Zašto su glina i lončarstvo korisni i važni u razvoju djeteta?

Glina je bitan element u odrastanju djece. Uočeno je i dokazano koliko je neprocjenjivo…

Izazov i prilika za razvoj: Upravljanje udrugom u vrijeme korona virusa

Upravo proživljavamo ono što nikada do sada nismo: COVID-19 nastavlja širiti i utjecati…

OTVORENI KERAMIČKI ATELJE, projekt rođen u petrinjskom blatu

Prije nego vam predstavimo naš novi projekt „Otvoreni keramički atelje“ koji se…

Globalno izvješće o tehnologijama nevladinih organizacija

Osam od deset neprofitnih organizacija širom svijeta ima web stranicu, jedan je od…

Granny Au Pair – baka na službenom putu. Sada ili nikada!

Na Youtube videu sam slučajno vidjela reportažu o Njemici koja je prije 10-tak godina…

Mudrom kupovinom do podrške: Svaka kuna (jaje) se računa!

02 Stu 2016

Zadnjih dana digla se medijska prašina oko starih i zaraženih uvoznih jaja u trgovačkim centrima. Ne obazirem se previše na te napise, jer sam već odavno preboljela žalost zbog nedostatka domaćih proizvoda na policama dućana, žalost zbog kolapsa poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji, žalost zbog sela koja su svaki dan sve praznija i zapuštenija. Ta žalost još samo tinja negdje u pozadini moje svijesti. No, tematika me nagnala na razmišljanje o funkcioniranju našeg tržišta.

U svim selima postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji.U svim selima postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji.

Poljoprivredna politika samostalne Republike Hrvatske „dobro“ je pripremila tu granu gospodarstva za ulazak u Europsku uniju – prije pridruženja Europskoj uniji hrvatska proizvodnja bila je samodostatna u svega pet (PET!!) poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: jaja, piletina, kukuruz, pšenica i vino. U međuvremenu izgubili smo i korak u proizvodnji jaja, pa ih po nekim procjenama hrvatski proizvođači trenutno proizvode na razini 85% nacionalnih potreba, s tendencijom daljnjeg pada.

Korak po korak, jaje po jaje

Prema nekim kalkulacijama, proizvođačka vrijednost jajeta našeg proizvođača jaja je oko 0,70 kn/jajetu, u što su uračunati svi troškovi (doduše, svedeni na minimum i uz pretpostavku plasmana na lokalno tržište). Jaja se u trgovačkim centrima prodaju po raznim cijenama, ali u prosjeku je cijena jajeta 1,50 kn. Znači, u onih 0,80 kn razlike je zarada proizvođača i zarada trgovačkog centra, od čega pretpostavljam da je veći udio u korist trgovačkih centara.

Zbog čega ne bismo svi priskočili u pomoć ovoj grani poljoprivredne proizvodnje? Ne znate kako? Evo primjera: U svim naseljima gdje se koke smiju držati, postoje domaćinstva koja imaju koka, pa posljedično i jaja više nego što im treba za potrebe obitelji. Znam nekoliko takvih domaćinstava i znam da rado prodaju svoja domaća jaja koja su im višak. Cijena po kojoj prodaju domaća jaja je 1,00 kn. Dakle, jasno je da su tu svi zadovoljni: proizvođači, jer plasiraju svoje viškove i ostvare dodatnu dobit, a i konzumenti, jer jedu svježa DOMAĆA jaja, koja je razlikuju od onih koje kupujemo u centrima kao nebo i zemlja. Ovo se čini kao mala gesta, koja ne može nešto značajno promijeniti, ali vjerujte, kako promjene na lošije idu korak po korak, tako i promjene na bolje ne mogu pokazati svoj učinak preko noći, ali dugoročno će se sasvim sigurno pokazati napredak. Jer, kada netko odjednom ima stalan i siguran prihod od onoga čime se i inače bavi, sigurno će vrlo brzo početi razmišljati: ako od 10 koka mjesečno zaradim xy kuna, onda ću od 15 koka zaraditi xyz kuna... I tako to krene.

Direktan kontakt proizvođača i kupca je najbolje rješenje za održavanje malih gospodarstava, a opstanak malih gospodarstava je preduvjet za opstanak ruralnog prostora, za održavanje tradicije bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, za zadržavanje znanja koja su od iznimnog značaja za opstanak ne samo naše male sredine, nego cijele ljudske vrste, a ujedno i garancija da svoju obitelj hranimo zdravom, domaćom hranom.


Grakni.HR koristi kolačiće kako bi vam osigurali bolju funkcionalnost stranica.
Odaberite gumb za više informacija ili „Prihvaćam“ za nastavak pregleda i korištenja stranica.