Participativa demokracija

30 Ruj 2015

Živimo u vremenu kada svatko brine svoju brigu. Važno nam je da nitko ne dira naše, da imamo slobodu kretanja, da slušamo što želimo, dobro jedemo, kupimo što nam nedostaje. Uglavnom, ljudi su skoncentrirani na svoje problema i osobna prava, a ne brinemo previše o tome koliki utjecaj imamo u promjenama koje se zbivaju u zajednici oko nas. Prije svega, u politici.

- „Baš me briga za zajednicu. Imam dovoljno i svojih briga“, govore mnogi.

Zar je racionalno misliti da se možemo zatvoriti se u svoj mali svijet, uvjereni da na njega neće utjecati promjene koje se događaju oko nas? Svaki pojedinac ovisi o situaciji u kojoj se nalazi zajednica u kojoj živimo. Prema tome, trebamo brinuti i o stanju zajednice, ne samo o našim osobnim pravima.

Participativna demokracija je oblik demokracije koji uključuje široko sudjelovanje (participaciju) građana u donošenje odluka

Imam demokraciju, sudjelujemo na izborima

Kakve je to demokracija, vladavina naroda, u kojoj narod stvarnu moć da odlučuje ima jednom u četiri godine? Participativna demokracija želi ukinuti tu pasivnost kod ljudi, želi ih direktno uvući u odlučivanje o važnim pitanjima koja se između ostalog tiču i njih samih.

Postoje i druga sredstva koja nam demokratska zemlja pruža, ali ih slabo koristimo. Na primjer, to su referendumi, prava na sudjelovanje u savjetodavnim tijelima koja pripremaju zakone, te svim drugim mirnim načinima kojima se utječe na vlast.

Demokracija nije moguća u društvu pasivnih ljudi. Nužno je aktivnije bavljenje politikom od strane naroda, nužne su razne peticijama, prosvjedi, manifestacije, udruge i slično.

Dobrobit zajednice ili vlastita korist?

Unutar zajednice uvijek ima pojedinaca koji gledaju na dobrobit same zajednice, a ne na vlastitu korist. Brojni volonteri pomažu ljudima kojima je potrebna pomoć. Organizacije civilnog društva prikupljaju hranu i odjeću za izbjeglice iz Sirije.

Zamisli što bi se desilo kada bi svi odlučivali prema općem interesu, a ne svom osobnom. Zamisli situaciju kada se tvoje mišljenje protivi mišljenju većine, ali ti prihvatiš mišljenje većine jer je bolje za zajednicu. Nerealno? Osim toga, većina ne mora uvijek biti u pravu? Točno. Ne mora. Kako se onda treba postaviti odgovoran pojedinac? Ako je većina nešto odlučila, a on smatra suprotno, možda taj pojedninac treba nagovarati većinu da se predomisli ili nekako približiti drugačije svoj interes i interes zajednice. Nije lako, nije...

Aktivni i svjesni građani se aktivno zauzimaju za svoju i dobrobit zajednice

 


Grakni.HR koristi kolačiće kako bi vam osigurali bolju funkcionalnost stranica. Odaberite gumb za više informacija ili „Prihvaćam“ za nastavak pregleda i korištenja stranica.
Više informacija Prihvaćam