atelje logo 300px

    Aktivni građani

    Ovaj je portal i mogućnost da učimo jedni od drugih i razmjenjujući znanje da bi ostvarili pozitivne promjene u svojim zajednicama.

    Pridruži se

    Kontakt

    Udruga GRAK
    Poslovni centar, Sajmište 2/1
    44250 Petrinja

    OIB: 85318270587

    Facebook stranica Grakni.HR

    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    O nama

    Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 00:45

    Preselili smo se! Od danas nas potražite u našem novom uredu u Centru novog života.

    Subota, 17 Veljača 2024 09:22

    Udruga GRAK je u prošloj godini imala 25 volontera koji su 802 sata darovali zajednici, kroz tri volonterska programa. Ne možemo smisliti bolju rečenicu kojom ćemo opisati rad naše udruge. Obzirom...

    Utorak, 24 Listopad 2023 00:12

    Danas smo bili na 2. Regionalnom sajmu kulture razvojne suradnje u Petrinji.

    Četvrtak, 28 Rujan 2023 10:27

    Na početku želim spomenuti da je Petrinja grad koji se ponosi tradicijom lončarstva dugom nekoliko stoljeća. Zahvaljujući nalazištima vrlo kvalitete i nadaleko poznate petrinjske gline, lončarstvo...

    Udruženo i solidarno djelovanje za razvoj zajednice

    Sve su zajednice slične. Razlikuju se po tome koliko su ljudi koji žive u njima spremni povezivati se, umrežavati i vjerovati jedni drugima. Zajednice u kojima postoji socijalni kapital puno lakše surađuju, puno lakše se ostvaruju ciljevi.

    Tribina 'Zajedno za zajednicu' - Kako unaprijediti udruženo i solidarno djelovanje za razvoj zajednice? Martina Horvat (GONG), Vladimir Demetrović (pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Petrinje), Aleksandra Miliković (Udruga OSISMŽ i Pletforma53) i Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti).

    „Zajedno za zajednicu“ naziv je tribine koju su u ponedjeljak, 27. veljače 2017. u Hrvatskom domu Petrinja organizirali GOOD inicijativa i savez petrinjskih udruga Platforma 53. Tribinu je prilika za razgovor o potencijalima i mogućnostima solidarnog djelovanja u zajednici u području društvenog razvoja.

    „Događaj nosi naziv „Zajedno za zajednicu“ i to je stvarno dobro uklopljen naziv s obzirom da ga stvarno zajednički organiziramo. Među inicijatorima su naše organizacije GONG, Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava kao i Platforma 53 koja je petrinjska platforma organizacija civilnog društva. Odlučili smo malo više staviti naglasak na to kako zajednički, udruženo djelovati za zajednicu. Tema tribine je solidarnost u zajednici, ali i kako zajednički, intersektorski djelovati za razvoj zajednice. U tom smislu nam je bilo jako važno da ovdje budu i predstavnici grada i predstavnici organizacija civilnog društva i predstavnici lokalnih ustanova od škola, fakulteta, ali isto tako da osim petrinjskih udruga s nama budu udruge i iz drugih dijelova Hrvatske“, rekla je Martina Horvat, predstavnica GOOD inicijative koja okuplja organizacije civilnog društva za građanski odgoj i obrazovanje.

    Martina Horvat: Događaj nosi naziv 'Zajedno za zajednicu' i to je stvarno dobro uklopljen naziv s obzirom da ga stvarno zajednički organiziramo

    Socijalni kapital je novo ime za staru ideju solidarnosti i bratstva među ljudima

    Politolog Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti u uvodnom dijelu tribine objasnio je pojam socijalnog kapitala. Podsjetio je kako u politologiji postoji teza da su za potpuni razvoj neke zajednice potrebna četiri tipa kapitala. Prvi tip je fizički kapital – prirodna dobra, prirodne ljepote ili neka proizvedena dobra. Drugi oblik je financijski kapital koji se odnosi na novčane resurse koje stvarate ili ih morate posuditi da biste razvijali zajednicu. Treći oblik kapitala je ljudski kapital i odnosi se na kvalitetu ljudi koji žive u nekoj zajednici – s jedne strane na razinu njihova obrazovanja i s druge, neovisno o obrazovanju, na njihove sposobnosti, kompetencije, odnosno koliko oni svojim znanjima, kompetencijama doprinose razvoju te zajednice. Četvrti oblik kapitala koje se najmanje spominje je socijalni kapital.

    Berto Šalaj: Socijalnu moć nemamo kao pojedinci: Politika je za građane kolektivan poduhvat.

    „Financijski kapital počiva na našim bankovnim računima, ljudski kapital su naša znanja i sposobnosti, a socijalni kapital je pitanje našeg odnosa prema drugim ljudima koji žive u našoj zajednici. Kako se mi odnosimo prema tim drugim ljudima. Središnja ideja koncepta socijalnog kapitala je da kvaliteta odnosa među ljudima u nekoj zajednici utječe na uspjeh ili neuspjeh te zajednice. U odnosima s drugima postoje norme uzajamnosti – tu razlikujemo dva moguća odnosa. Postoje tzv. partikularne, odnosno specifične norme uzajamnosti. Pojednostavljeno to znači „učinit ću ti uslugu, ako ti meni istodobno platiš za tu uslugu ili učiniš neku drugu uslugu“. To je način kako funkcionira tržište. Da bi postojao socijalni kapital u nekoj zajednici mora postojati jedan drugi tip normi uzajamnosti, tzv. uopćena uzajamnost. Ta norma otprilike kaže: „učinit ću ti uslugu sada ne tražeći od tebe ništa zauzvrat, nadajući se i vjerujući da će netko iz moje zajednice jednog dana to isto učiniti za mene kad mi pomoć bude potrebna“, objasnio je Šalaj.

    Dodao je kako su druga važna dimenzija socijalnog kapitala mreže povezanosti – koliko smo zapravo povezani s ljudima koji žive oko nas, jer zajednice se razlikuju i po tome – koliko su ljudi spremni povezati se, umrežiti se.

    - „Pri tom je za socijalni kapital važno da se povezujemo u mrežama koje su horizontalno strukturirane gdje se susrećemo jedni s drugima kao s međusobno jednakima, gdje nema odnosa hijerarhije, gdje nema odnosa podređenosti i nadređenosti i svi smo jednaki. Jedino snaga argumenata je ono što je bitno. To je ta horizontalna mreža povezanosti kao druga dimenzija. Kad su te dvije dimenzije prisutne onda se u zajednicama razvija ono što se zove generalizirano povjerenje. Povjerenje u druge ljude koji žive oko nas, a koje mi osobno ne poznamo“, kazao je Šalaj.

    Povijest nas uči da su se elite mijenjale pod pritiskom građana. Samo kad građani utječu i pokušavaju mijenjati te političke elite, pokušavaju korigirati njihovo ponašanje, samo onda te političke elite napreduju.

    Socijalni kapital, rekao je Šalaj, važan je radi lakšeg rješavanja onog što se zove dilema kolektivnog djelovanja. To su naši zajednički problemi. Zajednice u kojima postoji socijalni kapital puno lakše surađuju, puno lakše se ostvaruju ciljevi.

    - „Socijalni kapital jedno je novo ime za staru ideju solidarnosti, bratstva među ljudima. Dio naših političara i medija danas nas pokušava uvjeriti da su to zastarjeli koncepti. Jedino što je važno u 21. stoljeću, kažu, etika je individualnog uspjeha. Samo uspjeh mene i moje uže obitelji je ono što me treba voditi u mom ponašanju, nikakva solidarnost. No, ako ova etika individualnog uspjeha prevlada, mi kao građani smo zapravo potpuno nemoćni utjecati na političke i društvene procese u zajednici u kojoj živimo. U svakom društvu postoje tri tipa moći – ekonomska koja proizlazi iz vlasništva nad resursima, državna koju imaju političari – moć da u parlamentu donosite zakone i onda ih primjenjujete na određenom teritoriju. Što preostaje nama građanima koji nemamo ni ekonomsku ni političku moć? Nama preostaje jedino ono što se zove socijalna moć. To je sposobnost mobilizacije građana, velikog broja građana za ostvarenje nekih kolektivnih ciljeva. To ne možemo ako smo izolirani, ne možemo ako smo pojedinci. Politika je za građane kolektivan poduhvat“, rekao je Šalaj.

    Političke elite su se mijenjale pod pritiskom građana

    Šalaj je dodao kako kao politolog ne vjeruje u koncept prosvijetljenih političkih elita i političara koji se pojavljuju niotkuda i odjednom rješavaju sve probleme građana u nekoj zajednici.

    - „Povijest nas uči da to nije tako. Povijest nas uči da su se elite mijenjale pod pritiskom građana. Samo kad građani utječu i pokušavaju mijenjati te političke elite, pokušavaju korigirati njihovo ponašanje, samo onda te političke elite napreduju. Mi u Hrvatskoj smo skloni za sve naše nedaće okriviti političare i političke elite. Na njima je velika odgovornost, ali također i na nama građanima. Bez ovog udruživanja, bez povezivanja male su šanse da nešto mijenjamo bilo na nacionalnoj, bilo na lokalnoj razini. Čini mi se da bi nakon prve rečenice da su političari krivi za sve druga trebala biti – a kakvi smo to mi? Što smo mi to pokušali? Jesmo li se dovoljno potrudili da ih pritisnemo da se ponašaju drugačije?“, zaključio je politolog Šalaj.

    Moramo biti spremni prevladati konflikte

    Kao predstavnik Grada Petrinje na tribini je govorio Vladimir Demetrović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

    - "Iako se to civilnom sektoru možda ne čini tako, u Gradu imaju partnera i Grad se crpi koliko može, jer proračun mora pokriti jako puno potreba", rekao je Demetrović.

    Aleksandra Milković iz Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije kao predstavnica Platforme 53 govorila je o zajedničkim aktivnostima solidarnosti. Predstavila je i petrinjsku Platformu 53 koju čini 12 petrinjskih udruga koje zagovaraju demokraciju, političku kulturu, solidarnost i zaštitu ljudskih prava te pružaju socijalne usluge u zajednici. Okupljanje ove platforme u Petrinji prošle su godine inicirale udruge GRAK i UOSI Sisačko-moslavačke županije.

    Aleksandra Milković: Moramo biti spremni za dijalog, za razgovor, za dogovor, spremni promijeniti neke svoje načine razmišljanja.

    - "Civilno društvo i organizacije civilnog društva i udruge su definitivno pokretači promjena. Moramo biti spremni prevladati konflikte. Moramo biti spremni za dijalog, za razgovor, za dogovor, spremni promijeniti neke svoje načine razmišljati i moramo razmišljati koje su to društvene akcije kojima možemo utjecati na promjene i što možemo napraviti da bi postigli ono što svi na kraju krajeva i želimo postići. S izazovima se treba suočiti, treba se boriti. Ne treba odustati kod prve prepreke. Moramo biti uporni, kreativni, imati viziju. Zajednica kao zajednica građana nema svrhe ako nemamo neko zajedničko djelovanje“, poručila je Milković.

    U nastavku razvila se rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici lokalnih, ali i gosti iz udruga iz drugih krajeva Hrvatske – Knina, Poreča i dr. Čuli su se zanimljivi primjeri iz prakse, a na trenutke znalo je i „zaiskriti“ između predstavnika Grada i udruga. Predstavnik Grada, pročelnik Demetrović iznio je mišljenje kako je možda previše udruga koje se bave sličnim djelatnostima i kako bi se možda trebale udružiti, jer iscrpljuju gradski proračun. Predstavnici udruga podsjetili su pak kako one projektima na kojima rade, u zajednicu donose veliki novac i puno važnije, vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive brojkama i novčanicama. Većina sudionika rasprave upozorila je na opći nedostatak povjerenja u društvu – građani nemaju povjerenja u politiku, politika u udruge, građani u udruge, susjed u susjeda.

    - „Mi u udrugama imamo isti problem kao i političari. Kada ste aktivni u zajednici ljudi se odmah pitaju: što ima od toga? Ili, što se krije iza toga? Teško vjeruju da se nešto radi za dušu, jer želimo djelovati, želimo promjene promjene. Ako ljudima kažete da ne zarađujete na tome, reći će: da ali sigurno imaš nešto drugo od toga. Uvijek se misli na neki osobni interes. Jeste, osobni interes je zadovoljstvo i potreba da se borimo, da mijenjamo ono što vidimo da nije dobro“, rekla je Palma Miličević iz Udruge GRAK.

    Građani žele na dnevnoj razini sudjelovati u odlukama u lokalnoj zajednici

    Berto Šalaj kazao je pak kako smo demokraciju shvatili prilično ograničeno:

    - „Ulogu građana smo shvatili na način da oni svake četiri godine daju nekom političaru svoj glas i onda taj političar odlučuje o svim pitanjima u toj zajednici. Udruge žele reći nešto drugo: nismo mi vama dali pravo da vi četiri godine odlučujete u ime nas. Mi i dalje želimo na dnevnoj razini u tome sudjelovati, bilo putem referenduma koje tražimo da raspišete o najvažnijim pitanjima iz lokalne zajednice, bilo putem društvenih pokreta, bilo putem udruga gdje ćemo nastojati od vas dobiti suradnju na rješavanju nekih zajedničkih udruga“.

    Transparentne informacije, bolja komunikacija, uključivanje građana u odlučivanje o javnoj politici u njihovoj lokalnoj zajednici, više povjerenja i suradnje, neka su od očekivanja koja su predstavnici udruga iznijeli na ovoj tribini u Petrinji.

     

    Dio teksta je preuzet s Portala53

    Fotografije: Palma Miličević


    Please publish modules in offcanvas position.