Pristup informacijama: Građani imaju pravo znati!

15 Ožu 2016

Pravo na pristup informacijama jedno je od temeljnih ljudskih prava, doprinosi sprječavanju zloporabe i korupcije te predstavlja izazov za stvaranje odgovornije javne uprave. Dostupnost informacijama rezultira povećanjem povjerenja građana u nositelje vlasti i boljem vrednovanju rada javne uprave.

Pravo na traženje informacije znači preuzeti inicijativu, biti aktivan i jednak u tom pravu

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2013. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2015. godine fizičke i pravne osobe mogu od tijela javne vlasti zatražiti informaciju.

Kako ostvariti pravo na pristup informaciji?

Zakon omogućava svima, pod jednakim uvjetima pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog korisnika na način da se određenom korisniku informacija dade ranije. Korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Građani mogu zatražiti bilo koju informaciju koju tijelo javne vlasti posjeduje. Primjerice:

  • proračun općine
  • cijenu izgradnje sportske dvorane
  • izvješće o radu, prostorne planove
  • studije utjecaja na okoliš
  • popis poslovnih prostora u vlasništvu grada
  • listu korisnika potpora u poljoprivredi
  • listu donacija udrugama u protekloj godini
  • ukupnu vrijednost ugovora sa vanjskim suradnicima
  • zapisnike sa sjednica
  • sve ostale informacije koje su im potrebne ili ih smatraju zanimljivima.

Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Pravo na pristup informaciji ostvaruje se podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva tijelu javne vlasti. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.

Pisani zahtjev sadrži:

  • naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
  • podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
  • ime i prezime i adresu podnositelja zahtjeva, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Primjer pisanog zahtjeva na informaciju možete preuzeti na internet stranicama GONG-a.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.

Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Tijelo javne vlasti će odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Obveze tijela javne vlasti su objavljivati informacije

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti, uključujući i mogućnost sudjelovanja u donošenju propisa u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ili upućivanjem zahtjeva za pristup informacija tijelu javne vlasti.

Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način:

  1. zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada;
  2. opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje;
  3. nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, sukladno odredbama članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama;
  4. godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti;
  5. podatke o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna;
  6. informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa;
  7. informacije o svom unutarnjem ustrojstvu, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt;
  8. zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti;
  9. informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora;obavijesti o raspisanim natječajima te natječajnu dokumentaciju;
  10. registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa;
  11. obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija s podacima za kontakt službenika za informiranje;
  12. visinu naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, prema kriterijima iz članka 19. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijamanajčešće tražene informacije;
  13. ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o drugim aktivnostima).

Popis tijela javne vlasti koje su dužne dati informacije

Informacije se mogu zatražiti od tijela javne vlasti kao što su državna tijela, županije, gradovi i općine, sudovi i pravosudna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti (agencije zavodi, fondovi, centri), javne ustanove, trgovačka društva (ponajprije komunalna)u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo kao i sve pravne osobe čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomično financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna županija, gradova i općina (turističke zajednice, udruge kao što su društva Crvenog križa, vatrogasne zajednice, hrvatski sportski savezi, Hrvatski auto klub itd.)

Pravnim i fizičkim osobama omogućeno je Ustavno pravo na dobivanje apsolutno svake informacije od tijela javne vlasti (osim onih informacija koje su zaštićene posebnim zakonom, npr. Zakon o zaštiti osobnih podataka) koju smatraju zanimljivom ili koja im je potrebna (zapis, crtež, slika, snimka i dr.), a koju posjeduje tijelo javne vlasti.

Popis tijela javne vlasti obuhvaća tijela koja su obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama i kojima se zahtjev može podnijeti na gore opisan način. Popis sadrži podatke o tijelima javne vlasti i njihovim službenicima za informiranje te kontakt podatke i objavljen je na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje.

Tko je povjerenik za informiranje?

Zakonom o pravu na pristup informacijama previđen je povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo, čija je zadaća da štiti, prati i promiče Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama. To je osoba kojoj ćete se žaliti ako niste mogli ostvariti pravo na pristup informaciji.

Dakle, povjerenik/ca za informiranje ima žalbenu funkciju. Naime, niti jedno tijelo javne vlasti neće biti izuzeto od provjere povjerenika u drugostupanjskom postupku bez obzira jesu li podaci klasificirani ili ne, a također ima i savjetodavnu te nadzornu i inspekcijsku ulogu. Ima i prekršajne ovlasti, a jednom godišnje zadaća mu je izvijestiti Sabor o svemu što je uočio u realizaciji prava na pristup informacijama.

Ako tijelo javne vlasti ne odgovori na zahtjev prava na informaciju u roku propisanom odredbom članka 25. Zakona ("šutnja uprave"), tražitelj informacije ima pravo izjaviti žalbu Povjereniku/ci za informiranje, koji je dužan tu žalbu riješiti u roku 30 dana. Ako povjerenik utvrdi da je žalba osnovana, omogućiti će podnositelju pristup traženim informacijama.

Pravo na traženje informacije znači preuzeti inicijativu, biti aktivan i jednak u tom pravu.

Pravo na dostupnost informacijama zaštićeno je Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao i Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i odredbama Ustava Republike Hrvatske. Ustav propisuje jamstvo slobode mišljenja i izražavanja, zabranu cenzure, pravo novinara na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji te pravo na ispravak (čl. 38.), javnost sjednica Hrvatskog sabora (čl. 83.); objavljivanje zakona i drugih propisa državnih tijela (čl. 89.). Pravo na pristup informacijama temelj je demokratskog višestranačkog sustava i vladavine prava.