Sudjeluj i ti

Sloboda medija i sloboda govora znači dati građanima priliku da razgovaraju i dijele informacije. To nije privilegija samo nekolicine ljudi koji posjeduju ili kontroliraju velike medije. Komentiraj svoju realnost. 

Pridruži nam se

  • Politička nepismenost by Bertol Brecht

    „Najgora od svih vrsta nepismenosti je politička nepismenost. Politički nepismena osoba ne čuje, ne govori, ne sudjeluje u političkim događanjima. Ona ne zna da troškovi života: cijena graha, ribe, brašna, stanarine, cipela, lijekova, ovise o političkim odlukama. Politički nepismena osoba je toliko zaslijepljena da ponosno govori kako mrzi politiku. Ta osoba ne zna da se iz njegovog političkog neznanja rađa prostitucija, napuštena djeca i najgori od svih lopova – loši političari, korumpirani i potkupljeni od strane lokalnih i multinacionalnih tvrtki.“

    – Bertol Brecht

  • 1

U susret blagdanima: koliko koštaju ljubav i sreća?

18 Pro 2015

Pred blagdansko ludilo svake godine počinje vremenski sve ranije što nam upečatljivo poručuju sa TV ekrana, trgovine okićene već početkom studenog mjeseca. Zbrajamo i krpamo kućni proračun kako bi nam došao Sveti Nikola, i kako bi od Božića pa sve do Nove godine živjeli sa svojima bližnjima u izobilju blagdanskog ozračja i podjelili sreću i veselje. 

Neka će djeca ovog Božića imati puno darova. Navikli su na to i darovima se raduju cijele godine.

Siromaštvo je sramota

Neizostavan detalj su svakako pokloni kojima želimo ali pod svaku cijenu jasno i cjenovno reći najmilijima koliko nam je do njih stalo, pa makar poklon bio i na rate jer što danas pokloniti osim nešto od najmodernijeg, nešto čime će bližnji biti jednakiji među jednakima, nešto čime se sreća može mjeriti isključivo „dobrom tarifom“. Sve ostalo je beskorisno.

Pokušati staviti pod bor dobru knjigu ili tople čarape je apsurd svake „neuspješne obitelji“, jer čarape će mi inako morati kupiti ,a knjigu, pa i lektiru jedva da pročitam. Takav su razgovor vodile dvije prijateljice u autobusu. Idu u Zagreb vidjeti što im je uopće i želja kako bi roditeljima mogle pojasniti da potrebe današnjih mladih se uvelike razlikuju od doba kada su oni bili mladi. Slobodno prevodeći svakodnevna razmišljanja i stavove djece i mladih mogli bi svesti na pojam „ne imati = ne postojati“.

Ma koliko ste trudili i zalagali za očuvanje tracijionalnih vrijednosti, na žalost vrijeme nas ne umoljivo gazi i stvarno biti nekad i biti danas dvije su različite stvari, generacijski, civilizacijski pa i svjetonazorski. Biti roditelj je vrlo teško i zahtijevno no vjerujem i nešto naj ljepše no biti mlada osoba je ljepo no vrlo teško i surovo. Samo društvo stavlja pred nas izazove s kojima se mladi teško nose, biti „naj, in, prvi, coll, faca...“ no, biti prosječan, siromašan, osoba s invaliditetom, drugačiji, ostavlja gorak okus djetinjstva.

U svom radu susretao sam se sa roditeljima koji se nisu mogli nositi sa činjenicom da ih se zbog neimaštine vlastita djeca srame, izbjegavaju socijalne kontakte sa svojim vršnjacima, ne žele slaviti rođendane, ne žele primati goste, a sve zbog loše slike vršnjaka o bitnom elementu „imati“.

Možemo li kupiti i koliko košta ta ljubav ili je li put ka sreći vašeg najmilijeg samo bogata trpeza i ono što je materijalno mjerljivo? Kao roditelj ili skrbnik mogu li i drugačije, mogu li pokazati da ljubav prema bližnjem može biti i darivanje sebe, svog vremena, osmijeha? Podjela toplog obroka i druženje u pučkoj kuhinji je nešto što se materijalno nikada neće moći izmjeriti, ali težinu sreće koju će te osjetiti niti jedna mjerna jedinica neće moći izmeriti.

Pričajte svom djetetu da tamo negdje, i ne toliko daleko od nas, 10 miliuna maloljetne djece radi kako bi prehranili svoju obitelj. Oni naporno rade da bi bi vama lampice tako krasno svijetlile na Novogodišnjoj jelci, oni rade u poljima da bi mi uživali u finim čokoladama i čokoladnim napitcima. Pričajte im da su ta djeca sretna jer jedino takav život poznaju i da samo zajedničkom brigom za bližnjeg možemo i toj dijeci učiniti svijet puno lijepšim.

Jeste li spremni o tome pričati sa svojim bližnjima, ostaje samo i isključivo na vama. Tu sve počinje i završava. Koliko nas je briga ili nije, i da li uistinu živim ovo što slavim?

Neka djeca rade sve dane u godini, pa i za Božić

Koliko koštaju ljubav i sreća?

Na tisuće djece u zapadnoj Africi rade u proizvodnji kakaovca, osnovnog sastojka čokolade. Zapadnoafrička nacija Obale Bjelokosti je glavni opskrbljivač kakaovca, Sudjelujući u više od 40 % svjetske proizvodnje. Niske cijene kakaovca, koje farmeri dobivaju za svoja zrnja, tjeraju ih da zaposle djecu kao sredstvo preživljavanja. Procjenjeno je da više od 109 000 djece u industriji kakaovca Obale Bjelokosti rade pod "najgorim oblicima dječjeg ropstva" i da su oko 10.000 njih žrtve trgovine ljudima ili prisilnog rada.

Prema najnovijim izvješću UNICEF-a, u Bangladešu čak 3,2 milijuna djece u dobi od četiri do 17 godina rade teške poslove u katastrofalnim uvjetima.